Nova godina uz Rockabilly u Termama Tuhelj
Nova godina uz Rockabilly u Termama…
Tematski doček Nove godine uz odličnu prednovogodišnju zabavu u stilu Rockabilly-a,…
Teslina limuzina zagađuje više od malog Mitsubishija
Teslina limuzina zagađuje više od malog…
Mali Mitsubishi Mirage, u nas poznatiji kao Space Star, ne slovi za najbolji…
Predstavljena nova linija  kozmetičkih proizvoda brenda Catrice
Predstavljena nova linija kozmetičkih…
U Sky Baru hotela Courtyard by Marriott u Sarajevu, predstavljena je nova linija…

Istočna Evropa: Građani spremni podržati vlade u borbi protiv sive ekonomije

Mirisno i svježe

OBJAVLJENO:
20.06.2017. u 18:37

Kupovne navike i ponašanje mogu pomoći u smanjenju sive ekonomije

Kompanija Mastercard je objavila rezultate novog istraživanja o svijesti i stavovima javnosti prema sivoj ekonomiji...

Studija, koju je proveo IPSOS u 10 zemalja Istočne Evrope (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Srbija, Slovačka, Slovenija Rumunija) otkrila je da se više od 80% ispitanika protivi sivoj ekonomiji i da pozivaju svoje vlade u borbu protiv nje. Spremni su promijeniti svoje kupovne navike kada shvate da bezgotovinska plaćanja i uzimanje fiskalnih računa pomažu u borbi protiv nezakonite trgovine.

 U gotovo svim zemljama koje su obuhvaćene istraživanjem, većina građana je svjesna sive ekonomije i doživljavaju je kao negativnu pojavu. Većina (69%) razumije da siva ekonomija smanjuje sredstava koja trebaju biti na raspolaganju za javne usluge, npr. obrazovanje, zdravstvo ili putnu infrastrukturu. Više od 70% razumije da prikrivanje prihoda od poreskih vlasti ima negativan utjecaj na ekonomski rast i dovodi do nelojalne konkurencije.

Siva ekonomija u BiH

Prema izvještaju pod nazivom "Smanjenje sive ekonomije putem elektronskih plaćanja", koju je EY pripremio za Mastercard 2016. godine, vrijednost sive ekonomije u istočnoj Evropi varira od 11,3% do 25,5% BDP-a u različitim zemljama. Najzastupljenija je u Bosni i Hercegovini (25,5% BDP-a), dok je najmanji nivo sive ekonomije u odnosu na BDP u Češkoj (11,3%).

Podaci za BiH su slični - 76% ispitanika je izjavilo da su čuli za sivu ekonomiju i većina je povezuje sa neprijavljivanjem radnika (66%), neregistrovanjem dijela ili svih prodajnih transakcija (50%) i skrivanjem dijela ili sveg prihoda preduzeća (49%). Svijest o sivoj ekonomiji praćena je i razumijevanjem nekih od posljedica: 87% građana BiH se slažu što je viši nivo sive ekonomije, to su manje mogućnosti države da pruži građanima javne usluge, dok 88% shvata da siva ekonomija ograničava ekonomski rast zemlje i dovodi do nelojalne konkurencije među preduzećima (84%).

Dakle, više od 80% CEE potrošača bi pozvale svoje vlade da preduzmu korake u borbi protiv sive ekonomije (u rasponu od 72% u Poljskoj do 93% u Bosni i Hercegovini).

Potrošači nesvjesni svoje uloge u borbi protiv sive ekonomije

Ispitani potrošači razumiju da neregistrovanje svih ili nekih prodajnih transakcija, kako bi se izbjegao porez, doprinosi rastu sive ekonomije. Međutim, kao što pokazuje i Mastercard studija, mnogi ne shvataju da njihove navike pri kupovini zapravo mogu napraviti razliku. Skoro polovina ispitanika (45%) uzima fiskalni račun samo onda kada znaju da će im trebati. Građanima BiH je postavljeno pitanje o rješenjima za smanjenje sive ekonomije. Kao rješenja, koja vlada može nametnuti, najčešće su naznačili obavezu trgovaca da posjeduju i koriste fiskalne kase (58%), dok je trećina ispitanika istakla nagradne igre sa fiskalnim računima. Kada su u pitanju aktivnosti koje građani mogu sami preduzeti, najčešće je naznačeno traženje fiskalnog računa i izbjegavanje prodajnih mjesta bez fiskalnih kasa -60% i 53%

Osim toga, CEE potrošači nisu svjesni da bezgotovinska plaćanja mogu značajno pomoći u suzbijanju sive ekonomije. Samo 37% ispitanika širom regiona identifikovali su plaćanje karticom umjesto gotovine, kao jedan od načina kako bi se smanjila siva ekonomija. U Mađarskoj ova brojka je 13%, jedan od najnižih nivoa svijesti u Istočnoj Evropi, dok u Bosni I Hercegovini iznosi 21%.

"Da" za registraciju prodajnih transakcija i plaćanja elektronskim putem

Kada potrošači shvate da njhovo ponašanje prilikom kupovine može napraviti razliku, spremni su da ga mijenjaju. Gotovo 80% ispitanika širom regiona žele češće plaćati elektronski (od 60% u Sloveniji i 63% u BiH do 82% u Srbiji i 85% u Rumuniji; 76% u prosjeku u regiji Istočne Evrope), kada znaju da elektronske i registrirane transakcije mogu pomoći u smanjenju sive ekonomije, te uzimaju račune za svaku transakciju (od 71% u Češkoj do 90% u BiH i 94% Bugarskoj; 86% u prosjeku u regionu).

Prema EY studiji “Smanjenje sive ekonomije putem elektronskih plaćanja”koju je Mastercard naručio 2016. godine, pasivna komponenta sive ekonomije predstavlja većinu sive ekonomije u regionu Istočne Evrope. Potrošač je "pasivan", u smislu da nema koristi od neprijavljivanja transakcije i često nije ni svjestan da trgovac ne prijavljuje prodaju poreskim vlastima.

Artur Turemka, generalni direktor za tržišta Balkana u kompaniji Mastercard, rekao je:“Naša studija pokazuje da su ljudi širom CEE zapravo saveznici vlada u borbi protiv sive ekonomije. Međutim, često potrošači ne znaju da njihovo kupovno ponašanje može napraviti razliku. Tek kada shvate vezu između registrovanja njihove svakodnevne kupovine i mogućnosti da dobiju opipljive koristi od bolje javne usluge, spremni su da promijene svoje navike pri kupovini. Stoga, postoji potreba da se intenziviraju obrazovne aktivnosti na podizanju svijesti građana o njihovoj ulozi u ograničavanju sive ekonomije. Bezgotovinsko plaćanje je posebno efikasan način da se to postigne, jer ga potrošači već rado koriste i smatraju brzim, praktičnim i sigurnim načinom plaćanja.”

Mastercard je članica radnog tijela Vijeća stranih investitora za borbu protiv sive ekonomije, organizacije koja je pokrenula dijalog i počela aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije u zemlji. Vijeće stranih investitora se osvrnlo i na rezultate ove studije: "Izuzetno nam je drago da naše članice poput kompanije Mastercard također nastoje da ukažu na problem prisutnosti sive ekonomije u Bosni i Hercegovini. Istraživanje Mastercarda koje je proveo Ipsos na temu sive ekonomije među građanima BiH, pokazalo je jako zanimljive rezultate. Izuzetno nam je drago da među građanima postoji jako visok stepen svjesti o prisutnosti sive ekonomije, te da su svjesni da oni, pored mjera države, mogu na različite načine dati značajan doprinos u njenom smanjenju i suzbijanju.”

Ovaj novi izvještaj također otkriva da visok nivo svijesti o sivoj ekonomiji povlači za sobom velika očekivanja od vlade da se bori protiv nje. U Bosni i Hercegovini, Srbiji, Bugarskoj i Hrvatskoj, ispitanici su mišljenja da se potrošači trebaju pridružiti borbi protiv sive ekonomije, ograničavajući mogućnosti poslovnim subjektima da sakriju svoje prihode.

 

Tagovi: mastercard
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove magazina STYLE.BA. Online magazin STYLE.BA zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara STYLE.BA nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.
comments powered by Disqus